TeaTime!
by studena

Kad sam prvi put, prije nekih mjesec-dva, radila challah vidjevši ga na ovom blogu, priznajem da sam bila više nego razočarana okusom, što naravno nema veze sa kuharskim umijećem dotične blogerice (koja je recept ionako preuzela iz jedne kuharice).

Challah dolazi iz židovske kuhinje, a sprema se za sabbat i još poneke židovske praznike, tako da njegov izgled i okus variraju prema prilici. Inače je židovska kuhinja prilično “opterećena” religioznim zakonima, što ju čini osobitom, ali ne uvijek i previše ukusnom, bar ne za nepca onih koji su navikli na slobodu korištenja namirnica i začina po volji i ukusu.

Tražeći informacije, ne bih li pronikla u razloge baš takvog spremanja challaha, naišla sam na mnogovrsne recepte, što u slanoj što u slatkoj verziji, ali i informacije o tome “što se smije, a što ne” stavljati u challah. Tako je npr. strogo zabranjeno stavljati mlijeko, jer se challah, kao kruh, jede za vrijeme nekih praznika kad se na stolu obavezno mora naći i meso, a po Talmundu, meso i mliječni proizvodi se nikad ne smiju jesti zajedno, ne smiju se čak ni pripravljati u istim zdjelama, a oni najortodoksniji dijele te namirnice čak i u različite prostorije, hladnjake itd…

Druga osobitost challaha jest velika količina jaja, a ta ne smiju u sebi imati tragova krvi (pretpostavljam od zametka), jer i tu religija ima zadnju: zabranjene su sve namirnice u kojima se nalazi svježa krv, zato Židovi imaju i poseban način usmrćivanja životinja, ali i metoda kojima “izvlače” i zadnju kap krvi iz mesa, kako bi hrana bila potpuno kosher ili čista (naravno ne u higijenskom, već religioznom smislu).

Ipak, u razgovoru s jednom poznanicom židovskog porijekla, saznala sam da nije sve baš tako strogo: židovska kuhinja je obogaćena raznim običajima iz cijelog svijeta, tako da neka jedinstvenost u tom smislu ni ne postoji, a jedino se ortodoksni Židovi zaista drže tih strogih zakona.

Zato sam i ja sebi dozvolila male promjene u pripremi challaha: po uzoru na Meister Suepke, radila sam ga sa predtijestom, dodala malo više šećera (50 g na kilo brašna je čak i meni, koja baš ne voli slatka tijesta, ta količina ipak premala), umjesto suhog, koristila svježi kvasac i dodala sjemenke svježe vanilin mahune.

Rezultat je bio više nego zadovoljavajući, jer čak i nakon trećeg dana challah je bio svjež i mirisan, a najbolje nam je prijao za doručak uz marmeladu i kakao.
Usput, tijesto je vrlo izdašno, od te količine brašna dobila sam jednu dugačku pletenicu i dvije okrugle (okrugle su otišle kao poklon).

Dakle, evo moje varijante:

Sastojci:

1 kg brašna (tip 405)
40 g svježeg kvasca
90 g šećera
2 vanilin mahune (sjemenke)
10-12 g soli
350 g vode
80 ml ulja
4 jaja

Glazura:

1 žumanjak
malo vode
ili
žlica-dvije marmelade, malo vode: prokuhati, propasirati, vrućom premazati kolač
krupni šećer

Predtijesto:

400 g brašna
15 g kvasca
350 g vode

Sastojke pomiješati (mašinom: 4 min. lagano, 4 min. brzo), prekriti i ostaviti oko 2 sata da miruje.

Izrada:

Sve sastojke dodati predtijestu (100 g brašna ostaviti po strani i dodavati pomalo po potrebi) i miješati (mašina) 8 minuta lagano, 4 minute brzo.
Tijesto ostaviti da miruje oko 30 minuta.

Tijesto prebaciti na pobrašnjenu plohu, premijesiti, razdijeliti po želji (tijesto je vrlo izdašno, ja sam dobila 2 velike okrugle pletenice i jednu dugačku).

Za dugačku pletenicu tijesto razdijeliti na 6 komada (dužine od oko 50 cm, debljine od oko 7-9 cm), na vrhu ih spojiti i isplesti pletenicu.
Za okruglu pletenicu potrebna su 4 komada (dužine oko 30 cm, debljine oko 5-7 cm), koja se slože dva i dva jedan preko drugog i pletu od sredine.

Pletenice staviti na pleh prekriven pek papirom, pokriti suhom pa vlažnom krpom i ostaviti još oko sat vremena da se diže.
Okrugle peći u zagrijanoj pećnici (180°C) oko 25-30 minuta, dugačku oko 40-45 minuta (najbolje probati drvenim štapićem).

Glazura: ako je od žumanjka, onda se tijesto premaže prije pečenja; ako je od marmelade, nakon. Posuti krupnim šećerom.

Dobar tek vam želim

PS. Da ne bude zabune: challah nema veze sa Uskrsom, radila sam ga zbog oblika, ali i zbog tijesta koje nije toliko masno kao naša sirnica npr.
Osim toga, moja kuhinja ne poznaje nikakve zabrane ili razlike, naročito ne iz religioznih razloga.